Ekonomija je oduvijek počivala na principima koji su se kosili sa humanističkim. Favorizovanje individualne koristi tokom jačanja kapitalizma vremenom je obezvrijedilo svaku povezanost ekonomije sa humanim načelima. Ključni i centralni pokretač ekonomskih dešavanja u svijetu jeste profit. Takva razvojna tendencija samog kapitalizma ostvarila je njegovu svrhu, ali i tragediju. Veliki broj nezaposlenih, ogroman broj zaposlenih a nezadovoljnih, sve veća prirodna zagađenja, sukobi raznih karaktera itd. sve su to posljedice globalnog kapitalističkog ustrojstva. Produbile su se socijalne nejednakosti, osiromašile većinu stanovništva i oslabile njegovu kupovnu moć, što guši rast ekonomije i mogućnosti zapošljavanja.

Kako je cvjetao kapitalizam, tako su se razvijala društva po mjeri kukavičluka. Sistem vrijednosti je nakaradno promijenjen. Novac tj. ekonomska nadmoć je mjera kapitalističkog poretka. Svaka drugačija ekonomska forma od aktuelne često se posmatra kao zaseban svijet pun ideala. Takvi ideali se prečesto poistovjećuju sa iluzijama. Očito je da neoliberalni kapitalizam radi protiv ljudske vrste i samoga sebe.

Pod uticajem globalizacije, u svijetu i kod nas, uloga preduzetništva u ostvarivanju najznačajnih društvenih i ekonomskih ciljeva postaje sve aktuelnija. Globalizacijski procesi (do)nose mnoštvo izazova i prilika kao i društvenih promjena koje se odražavaju na sve aspekte ljudskog života i djelovanja. Evidentan je porast društvenih nejednakosti i siromaštva širom svijeta, zbog čega su neophodni novi i djelotvorni mehanizmi koji će dovesti do njihove eliminacije.

Statistički podaci pokazuju da u BiH manje od polovine radno sposobnog stanovništva (42,1%) čine aktivne osobe, tj. one koje na tržištu rada učestvuju kao zaposlene i nezaposlene osobe. Jedan od značajnih razloga je obeshrabrenost, te činjenica da napori društvenih aktivista – entuzijasta spremnih da ponude i provedu konkretna rješenja nisu dovoljno podržani niti vrednovani.

Socijalno preduzetništvo je jedna od tema koje malo koga zanimaju. A trebalo bi da je drugačije jer je socijalno preduzetništvo ekonomski program kakav nam je neophodan. Socijalni preduzetnici su korektiv svih negativnosti našeg vremena. Socijalno preduzetništvo, pored angažmana marginalizovanih društvenih grupa u realizaciju poslovnih aktivnosti kojima primarni motiv nije profit, podrazumijeva i veću demokratizaciju poslovanja unutar klasičnih formi privređivanja.

Stvarnost BiH nam nalaže da sve svoje kreativne potencijale trebamo usmjeriti ka dostizanju humanog, progresivnog i dinamičnog okruženja koje će omogućiti bolji kvalitet života za sve građane/ke. Kako to postići? Sa puno volje, truda i zalaganja, a naročito težnje da društvenu dobrobit stavimo iznad svih drugih interesa. U fokusu našeg razvoja i opšte kulture treba da bude kvalitetno obrazovanje koje će ohrabrivati slobodu mišljenja i izražavanja, te jačanje ciljeva zajedništva. Iz današnje perspektive potrebno je sistematsko njegovanje solidarnosti i njena inkorporacija u sve društvene, ekonomske, kulturne i političke tokove.

Promjene u razmišljanju, prije svega u individualnoj svijesti pojedinaca, posebno intelektualaca, mogu biti evolucionarni vrhunac tog procesa koji će voditi ka umrežavanju i iniciranju novih društvenih promjena na dobrobit svih ljudi. Pametni ljudi treba da udružuju svoja znanja, ideje, resurse i da rade konkretne projekte. Građanski pokreti mogu da iznesu ozbiljne društvene promjene. Upozoravanje na negativnosti ili nepravilnosti kad-tad donese rezultate. Sve to zavisi od organizovanosti, jasnoće fokusa i konkretizacije djelovanja. Vjerovanje u mogućnost promjena je prvi korak koji vodi u promjene. Pravda, čast, moral, poštenje, solidarnost osnovne su pretpostavke društva u kojem će se cijeniti znanje, sposobnosti, potencijali svake osobe. Zalaganje za takav sistem vrijednosti i opšti razvoj zahtijeva kontinuitet. Jesmo li spremni da budemo društvo proaktivnih i odgovornih? Do nas je.

Uvijek me inspiriše pisanje za platforme koje promovišu mir, humanost, dobro među ljudima. Jedna od takvih je Mreža za izgradnju mira. Ta stranica je više od portala, to je obilje zanimljivih i korisnih sadržaja. Sa velikim zadovoljstvom sam na Mreži podijelila svoja saznanja i razmišljanja u vezi razvoja socijalnog/društvenog preduzetništva.

U nastavku članak objavljen na Mreži za izgradnju mira, u nadi da će biti od koristi svima koji se interesuju ili prakticiraju oblast socijalnog/društvenog preduzetništva.

Razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva je predmet sve većeg interesovanja naučne i stručne javnosti, naročito u posljednjih 20 godina, kada se intenzivira i praktična primjena ovoga koncepta. Nedovoljno poznavanje socijalnog/društvenog preduzetništva i njegovog značaja su ključni faktori koji onemogućavaju razvoj ovog oblika djelovanja. Iako socijalno/društveno preduzeće kao koncept u sebi sadrži i socijalnu i ekonomsku komponentu, ono se često posmatra samo kroz prizmu socijalnog, zanemarujući tako ekonomsku dimenziju njegovog djelovanja.

Pod pojmom socijalno/društveno preduzeće se podrazumijeva poslovni subjekat koji posluje na drugačiji način od klasičnog privrednog subjekta, fokusirajući se primarno na ostvarenje socijalnih/društvenih ciljeva. U Inicijativi za socijalno/društveno poslovanje (2011), Evropska komisija je socijalno/društveno preduzeće definisala kao subjekat u ekonomiji čiji je glavni cilj da ostvari socijalni/društveni uticaj, prije nego da donosi profit svojim vlasnicima ili dioničarima. Ono posluje tako što proizvodi dobra i pruža usluge na tržištu na preduzetnički i inovativan način i koristi svoju dobit prvenstveno za postizanje socijalnih/društvenih ciljeva.

Iako ne postoje precizne evidencije o socijalnim/društvenim preduzećima i njihovim razmjerama, u bosanskohercegovačkoj praksi možemo prepoznati poslovne subjekte slične socijalnim preduzećima u EU i svijetu. Za razliku od BiH, mnoge zemlje imaju posebne pravne okvire za oblast socijalnog preduzetništva i registre/evidencije o socijalnim preduzećima. Na osnovu raspoloživih podataka (Evropska komisija, 2013), procijenjeno je da je u organizacijama socijalne ekonomije (zadruge, udruženja, fondacije, društva za uzajamnu pomoć) zaposleno oko 6,5% radne populacije u EU. U strukturi organizacija socijalne ekonomije, najveći udio imaju udruženja i fondacije i slične pravno-organizacione forme (92%), u kojima je zastupljen plaćeni i volonterski rad, potom zadruge (7%) i društva za uzajamnu pomoć (1%).

Pregled broja organizacija socijalne ekonomije u EU, prema raspoloživim izvorima, dat je u grafikonu 1.

Grafikon 1. Broj organizacija socijalne ekonomije po zemljama

                                                         Izvor: Ciriec International (2012)

Uzevši u obzir posmatrane zemlje, najveći broj organizacija socijalne ekonomije koncentrisan je u Velikoj Britaniji i Njemačkoj (vidljivo i u tabeli 1).

Tabela 1. Procentualna zastupljenost organizacija socijalne ekonomije po zemljama

Socijalna/društvena preduzeća imaju i socijalni/društveni i ekonomski uticaj na zajednicu.  To potvrđuju brojni primjeri socijalnih/društvenih preduzeća aktivnih širom svijeta. U Italiji je, na primjer, u periodu od 2007. do 2011. godine, broj zaposlenih u zadrugama porastao za 8%, dok je broj zaposlenih u privredi smanjen za 1,2%, a u privatnim preduzećima za 2,3% (Euricse). To su veoma značajni pokazatelji, koji govore da u Italiji postoji razvijena svijest o značaju socijalnih/društvenih preduzeća, te da je adekvatna zakonska regulativa preduslov za razvoj ovih subjekata.

Dok se u većini zemalja EU, naročito onima koje su posebnim pravnim okvirima uredile djelovanje socijalnih/društvenih preduzeća, vrše procjene doprinosa ovog sektora bruto domaćem proizvodu, u BiH takve analize se još uvijek ne rade.

Sve navedeno govori o potrebi da se u BiH u budućem periodu mnogo veća pažnja posveti analiziranju mogućnosti za razvoj socijalnih/društvenih preduzeća i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja za razvoj poduhvata usmjerenih na rješavanje društvenih problema. Na taj način se otvaraju mogućnosti za rješavanje problema siromaštva i nezaposlenosti, naročito za osobe koje se suočavaju sa brojnim preprekama na putu do zapošljavanja, kao što su osobe sa invaliditetom, Romi, mladi i druge kategorije. Aktiviranje raspoloživih ljudskih resursa i njihove kreativnosti u svrhu obogaćivanja tržišne ponude istovremeno može osnažiti razvoj cjelokupne ekonomije.

Prve preporuke za sistemsko uređenje oblasti socijalnog preduzetništva date su još 2008. godine u Studiji potreba za razvojem socijalnog preduzetništva koje će pružati  usluge za radnu okupaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Gradu Banjaluci (autorki mr Olivere Mastikosa i mr Anite Šimundža, u okviru istraživačkog projekta Humanitarne organizacije „Partner“). U zaključcima ove studije je konstatovano da:

• Bosna i Hercegovina i njeni entiteti trebaju definisati status socijalnih preduzeća, način njihovog poslovanja i strategiju razvoja koja će biti usklađena sa ostalom zakonskom regulativom;
• Primjere stručnih udruženja koja organizuju usluge kao što su kooperative u Italiji, treba da slijedi adekvatna zakonska regulativa, bilo da se radi o zakonu o socijalnim uslugama ili zakonu o socijalnim preduzećima.

Interesovanje za socijalna preduzeća u Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme uvećava, iako su samo  djelimično stvorene sistemske pretpostavke za razvoj ovog načina djelovanja/poslovanja. Socijalna preduzeća suočavaju se sa mnogim izazovima, među kojima su ključni definisanje i razumijevanje ovog koncepta. Prema definiciji Evropske istraživačke mreže, socijalna preduzeća su organizacije koje djeluju sa  ciljem da ostvare koristi za zajednicu, pokrenute od grupe građana, u kojma materijalni interes investitora podliježe ograničenjima. One imaju autonomiju u upravljanju I spremne su da preuzmu ekonomske rizike u vezi sa obavljanjem aktivnosti.

Dominantna forma socijalnih preduzeća u Evropi su preduzeća za radnu integraciju fokusirana na podršku nezaposlenim osobama koje su u riziku od permanentne isključenosti sa tržišta rada. U Americi se pod socijalnim preduzećima podrazumijevaju neprofitne organizacije koje generišu prihod, u čijem je fokusu povećanje mogućnosti za samoodrživost kroz diversifikaciju izvora finansiranja.

Postoje mnogi razlozi/motivi za pokretanje socijalnog preduzeća, među kojima su prvenstveno:

• Podmirivanje potreba koje nisu ili ne mogu biti podmirene aktuelnim tržišnim praksama;
• Želja da se ostvari socijalna misija u djelovanju. Često se misija ostvaruje putem komercijalnih pristupa usmjerenih ka rješavanju društvenih problema.
• Zarada, kao način za prevazilaženje siromaštva, kao npr. u slučaju kada socijalno preduzeće pokreću siromašni pojedinci/ke koji ne mogu naći zaposlenje na tržištu rada.

Faktori koji doprinose uspješnosti u poslovanju socijalnog preduzeća:

• Snažna motivisanost;
• Jasno definisana primarna svrha;
• Sveobuhvatno planiranje i stalno praćenje trendova;
• Posvećenost.

Faktori koji dovode do neuspjeha u poslovanju socijalnog preduzeća:

• Paralelno fokusiranje na dva ili više ciljeva;
• Nerealna finansijska očekivanja; Većina socijalnih preduzeća tek nakon nekoliko godina poslovanja ostvaruje (generisanje) profita;
• Nedostatak stručnih i/ili menažderskih kapaciteta i dr.

Učimo iz iskustava 🙂

Ideje za koje ljudi oko nas misle da su nemoguće u praksi se često pokažu kao nadprosječne i fantastične. Nema nemoguće misije. To je potvrđuje projekat: „Radio –medij jednakih mogućnosti za sve.“

Biti idejni/a kreator/ka i inicijator/ka velikog i složenog projektnog zadatka u našem društvu generalno i nije najpoželjnija uloga za djelovanje. U vremenu u kojem živimo, rijetki su konkretni primjeri hrabrih iskoraka u okviru socijalno preduzetničke prakse. A upravo takvi projekti su izuzetno važni za razvoj zajednice i više nego potrebni, jer su često takvi projekti najveća nada i jedina prilika za socijalno isključene osobe.

Jedna od ideja koja je u praksi dala značajne rezultate i ostavila snažan trag na njene učesnike bila je posvećena zapošljavanju osoba sa invaliditetom u radio stanicama širom Bosne i Hercegovine. Ideja o projektu proizašla je iz želje da se doprinese rješavanju nezaposlenosti osoba sa invaliditetom na drugačiji i kreativan način, ambiciozno ciljajući na zapošljavanje desetak osoba sa invaliditetom (u okviru projekta) iz raznih dijelova naše zemlje.

U trenutku pripreme, mnogi su mislili da je projekat nemoguća misija i da neće moći da se realizuje. Prije svega, da poslodavci neće biti spremni i voljni da zaposle ljude sa invaliditetom, da osobe sa invaliditetom zbog obeshrabrenosti prouzrokovane brojnim barijerama sa kojima se susreću u ostvarivanju svojih prava neće biti dovoljno motivisane da se prijave za učešće u projektu. Mnogo nepovjerenja prema ovom projektu bilo je i razlog više da se od ideje ne odustane i da se njena realizacija do kraja dovede. Kada su se stvari idejno posložile, tim okupljen oko ideje uspio je pronaći donatora koji je prepoznao njenu vrijednost i vjerovao u njeno provođenje.

Kao aktivisti koji su doprinosili udruženju građana koje je bilo u ranoj fazi djelovanja, uložili smo ogroman trud, vrijeme i vlastite resurse da obavimo potrebne pripremne radnje. Kontaktirali smo radio stanice širom Bosne i Hercegovine sa ciljem da u njima pronađemo partnere koji bi bili spremni da zaposle osobe sa invaliditetom, ukoliko te osobe nakon obuke pokažu kompetencije potrebne za rad na radio stanici. Nakon višemjesečnog pregovaranja i predočavanja prednosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom kako privatnim tako i javnim radio stanicama u BiH, uspjeli smo dobiti pisma podrške od desetak partnerskih radio stanica. Sa detaljno razrađenom projektnom dokumentacijom aplicirali smo i uspjeli dobiti podršku Centara civilnih inicijativa (CCI) za realizaciju ove konkretne ideje. U februaru 2010. godine počelo je provođenje ideje. Najvažnija potvrda ovog projekta je da su se 43 osobe sa invaliditetom prijavile za učešće u programu edukacije, od čega je 20 odabrano za učešće u projektu od strane stručne komisije.

Učesnicima – nezaposlenim osobama sa invaliditetom u prvoj fazi projekta otvorena je mogućnost da se na jednom mjestu okupe i uče o radijskoj praksi od iskusnih predavača i voditelja obuke. Atmosfera kakva je vladala među učesnicima bila je nešto najljepše što čovjek u svom radu vidjeti i doživjeti može. 20 mjeseci beskrajne inspiracije, ogromnog truda i zalaganja za zapošljavanje ljudi sa invaliditetom kojima su mnoge prilike u društvu uskraćene isplatilo se. 11 osoba sa invaliditetom ostvarilo je radni angažman/zaposlenje na radio stanicama (kao honorarni saradnici, volonteri, zaposleni na određeno i na neodređeno vrijeme). Najvažnije od svega je da smo uspjeli pomoći tim ljudima da ostvare svoje želje za radnim angažovanjem i da pokažu da osobe sa invaliditetom mogu da rade.

Ovaj projekat je pokazao, prije svega, da djelovanje bazirano na istinskoj želji da se pomogne drugim ljudima i upornosti može da bude odlična strategija za rješavanje ključnih problema odabrane ciljne grupe. Identifikovali smo prostor za djelovanje i to u sektoru gdje do tada nije bilo ovakve inicijative. Slične ideje je svakako moguće primjeniti i na druge ciljne grupe i druge društvene sektore. U trenutku kada je značajan broj stanovnika Bosne i Hercegovine socijalno isključen, potrebno nam je mnogo više konkretne inicijative, naročito više podrške za takve projektne ideje.

Cilj ovog rada upravo jeste da motiviše na akciju, da podstakne na razmišljanje o važnosti činjenja humanih iskoraka, konkretne aktivnosti i podršku idejama koje zaslužuju mnogo više pažnje.

Iako je prošlo par godina od okončanja realizacije projekta, dah ove ideje i dalje živi i razvija se. Zašto? Zato što je socijalno preduzetništvo za neke ljude samo projekat, a za druge životna misija. Razlike su ogromne.

Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima u pogledu rješavanja ključnih društvenih i ekonomskih problema. Nikada kao sada nije postojala veća potreba da solidarnost zaživi među nama u punom svjetlu, bez obzira čime se bavimo. Društveni i ekonomski problemi poput siromaštva, nezaposlenosti i socijalne isključenosti tiču se svih nas i svi možemo dati svoj, manji ili veći, doprinos njihovom rješavanju. Činjenica je da aktuelne prakse tradicionalne ekonomije ne daju odgovarajuća rješenja za ove probleme. Pod uticajem globalizacije, socijalno/društveno preduzetništvo, kao humani način razmišljanja i djelovanja, sve više dobija na značaju. Socijalno/društveno preduzetništvo je prepoznato u mnogim zemljama u svijetu, kao izvor novih mogućnosti i prilika i strategija koja vodi ka održivom razvoju.

Svaka priča o socijalnom/društvenom preduzetništvu asocira na novi i drugačiji poslovni svijet – mnogo pravedniji, svijet koji uzima u obzir potrebe najugroženijih, siromašnih i obespravljenih, jednako kao svih drugih. Socijalno/društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, koje primarno cilja na ostvarivanje i uvećavanje profita, u fokusu socijalnog/društvenog preduzetništva je zadovoljavanje društvenih potreba. Stoga, socijalno/društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu za cjelokupni razvoj.

Inspiraciju i nadahnuće za ovu temu možemo pronaći u brojnim primjerima u svijetu i kod nas. Socijalni/društveni preduzetnici su po mnogočemu zanimljivi i genijalni. Ponajprije jer su vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema, koji se nikada ne mire sa postojećim stanjem, uvijek inicirajući društvenu promjenu. To su osobe koje se po svojim moralnim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, usmjeravajući svoje ideje i energiju na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu. Prostor za svoje djelovanje socijalni/društveni preduzetnici najčešće pronalaze u socijalnim/društvenim preduzećima koje sami pokreću. Ova preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljavanje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svom okruženju. Socijalna/društvena preduzeća ostvareni profit reinvestiraju u razvoj kapaciteta samog preduzeća, u vezi sa društvenom svrhom poslovanja, ili aktivnosti od interesa za društvenu zajednicu. Po tome se razlikuju od tradicionalnih preduzeća.

Pitanja marginalizovanih grupa stanovništva u BiH, naročito građana koji su izrazito pogođeni siromaštvom i diskriminacijom treba da budu u fokusu svih društvenih i ekonomskih zbivanja, suštinski, a ne samo deklarativno. U ljudima koji su se zbog životnih okolnosti našli u nepovoljnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji društvo treba da prepozna potencijale i stvori uslove za njihovo afirmisanje. Socijalno/društveno preduzetništvo poziva na solidarnost i saradnju svih kako bi unaprijedio kvalitet života za sve ljude u našem društvu. Svi zajedno možemo učiniti mnogo više da svi ljudi ostvaruju svoje pravo, prije svega pravo na dostojanstven život. Preduslov je razvijena svijest o preduzetništvu, i to onom preduzetništvu koje počiva na solidarnosti.

U Bosni i Hercegovini socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Za mnoge ljude socijalno/društveno preduzetništvo još uvijek je nepoznanica. Ovaj oblik djelovanja često se poistovjećuje samo sa aktivnostima u oblasti socijalnih usluga. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti u okviru socijalnog/društvenog preduzetništva. Stoga je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, ukoliko se želi ukazati na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.

„Dimenzija Opus“ nije nastala kao projekat, već poduhvat filantropskog i dugoročnog karaktera. To je stranica koja ima za cilj da promoviše socijalno/društveno preduzetništvo, prije svega da učini dostupnim informacije koje bi mogle da budu od koristi svima koji nisu u mogućnosti da budu informisani na druge načine, u prvom redu socijalno isključenim građanima u BiH. Sada, više nego ikada, potrebno je da ujedinimo naše snage na aktivnostima promocije, kako bi socijalno/društveno preduzetništvo dobilo pažnju i značaj koji zaslužuje.

Poznati filozof Platon je davno rekao da je čovjek biće u potrazi za smislom. U vremenu socijalne i ekonomske krize, kada su ljudske vrijednosti značajno zanemarene, u socijalnom/društvenom preduzetništvu trebamo prepoznati aktivističku filozofiju koja vraća humani smisao. Socijalno/društveno preduzetništvo je suštinska reforma koju trebamo.

Rješavanje društvenih problema zahtijeva sistematski pristup, jasnu i dobro osmišljenu strategiju zasnovanu na konkretnim idejama koje treba provoditi u akciju. Najčešće su to ideje o novim proizvodima, uslugama, praksama i pristupima. Iako su rijetke, socijalne inovacije su jedini realni nosioci socio-ekonomskih promjena u svakom društvu. To potvrđuje primjer jedne od najpoznatijih svjetskih fondacija, koja nosi simbolični naziv “Barka” (čamac za spašavanje).

Fondacija “Barka” je osnovana 1990. godine kako bi pomogla siromašnim ljudima  i beskućnicima u Poljskoj da zadovolje svoje stambene potrebe i potrebe za zapošljavanjem nakon pada komunizma. Koristeći svoju filozofiju podsticanja međusobne samopomoći, “Barka” nudi domove za socijalno ugrožene u raznim mjesnim domovima, hostelima, privatnim stanovima i porodičnim kućama. Kroz svoje programe obuke i savjetovanja u vezi stambenih pitanja, obrazovanja i usavršavanja pomogla je više od 50.000 ljudi u posljednjih deset godina.

Oko 30 “Barka” zajednica uspostavljeno je na jugozapadu Poljske i 14 strukovnih radionica koji pružaju opšte obrazovanje kao i vještine obuke.

Fizičko i mentalno zdravlje se poboljšalo za one koji žive u “Barka” zajednicama, putem filozofije samopomoći. Kombinacija napornog rada i ljudske interakcije u mnogim slučajevima se pokazala kao čudotvoran oporavak od ovisnosti i mnogi stanovnici zasnivaju bračne zajednice, imaju djecu I vode produktivan porodični život u okviru “Barka” zajednica. Oni koji su previše stari i nisu u stanju da rade su podržani od strane zajednica. Svi stanovnici su uključeni u donošenje odluka u svojim zajednicama i svaka je zajednica ekonomski samostalna, kroz razne aktivnosti koje provode njeni stanovnici.

“Barka” je razvila centar za socijalnu integraciju, koji pomaže ljudima u nepovoljnom položaju – socijalno isključenima da sami sebi stvaraju poslove kroz socijalne zadruge. Ova fondacija u svom sastavu ima i školu koja provodi obuke  o pravnim, organizacionim, marketinškim i ekonomskim aspektima socijalnih preduzeća.

“Barka” je imala značajnu ulogu u razvoju civilnog društva i socijalnog preduzetništva u Poljskoj, kroz rješavanje problema socijalne isključenosti sa stvaranjem osam centara za socijalnu integraciju i pružanjem finansijske podrške za poduhvate socijalnog stanovanja. Svoje aktivnosti bazira na partnerstvu sa lokalnim institucijama i drugim organizacijama.

Ovaj primjer pokazuje da je PROMJENA moguća uz humanu ideju, istrajnost i dosljedan rad. Budimo i mi dio pozitivnih društvenih promjena, svojim idejama 🙂 Za RAD uvijek ima prostora.

Za više informacija o ovom primjeru posjetite web sajt: http://barka.org.pl/node/115

Na inicijativu aktivista posvećenih rješavanju društvenih problema, formirana je (prva) Koalicija za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva u Bosni i Hercegovini „Udruženi možemo više.“ Simboličnim nazivom aktivisti Koalicije žele ukazati na značaj ujedinjavanja svih na promociji solidarnosti, djelovanja sa većim osjećajem brige za svakog čovjeka i zajednicu i izgradnji društva u kojem će svi građani i građanke imati jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala i ravnopravno učešće u svim oblastima života.

Koalicija je neformalna aktivistička struktura, otvorena za pojedince/ke i nevladine organizacije koje dijele vrijednosti utemeljene principima Kodeksa ponašanja i doprinose ostvarenju ciljeva Koalicije, u skladu sa sopstvenim mogućnostima.

Opšti cilj Koalicije je podrška izgradnji povoljnijeg okruženja za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva u Bosni i Hercegovini. Specifični ciljevi Koalicije su:

1. Uspostavljanje infrastrukturne osnove za podršku razvoju socijalnog/društvenog preduzetništva u BiH;
2. Podizanje svijesti i informisanje o značaju i mogućnostima koje nudi socijalno/društveno preduzetništvo;
3. Izgradnja kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj i implementaciju konkretnih ideja društvenog biznisa;
4. Jačanje saradnje između privatnog, javnog i civilnog sektora na realizaciji programa/projekata socijalnog/društvenog preduzetništva.

U okviru plana Koalicije za drugu polovinu 2015. godine, u skladu sa mogućnostima, biće realizovane promotivne aktivnosti sa ciljem informisanja šire javnosti i podizanja svijesti o potencijalima socijalnog/društvenog preduzetništva u pogledu prevazilaženja socijalne isključenosti i siromaštva u Bosni i Hercegovini.

Više informacija o Koaliciji putem e-mail-a udruzenimozemovise@gmail.com

Živjeti u vremenu materijalizma, kada je etička komponenta skoro u potpunosti zanemarena, izazov je za sve mislioce i aktiviste drugačijih razmišljanja, da ponude ideje koje mogu dovesti do novih i važnih promjena. Neoliberalna dogma je pokazala svoje lice i naličje. Mnogo je nezadovoljstva utkano u lavirintu besmisla oko nas, iz kojeg možemo izaći samo ako prepoznamo po ljude korisna rješenja.

Često možemo čuti kako se uzroci problema traže u sistemu ili drugima, zaboravljajući najvažniju činjenicu – da sistem činimo upravo MI, sa svojim djelima i postupcima. Preduzetništvo treba da dobije na značaju, sada više nego ikada, i to ono preduzetništvo koje koje počiva na principima humanosti, solidarnosti i proaktivnog odnosa prema rješavanju društvenih problema.

Socijalno preduzetništvo je ideja koja je probudila mnogo interesovanja u posljednjim decenijama, upavo zato što počiva na drugačijim pristupima od klasičnog ekonomskog shvatanja. Svjesni smo da se ekonomija treba mijenjati usmjeravanjem na proizvode i usluge u oblastima u kojima će na značaju dobiti ljudski kapital i znanje. Socijalno preduzetništvo je karakteristično po tome što u hladnu logiku savremenog poslovanja unosi toplotu, notu humanosti i altruizma, te doprinosi promovisanju moralnih i etičkih praksi i standarda.

Inicijative socijalnog preduzetništva uvijek su povezane s humanom idejom, ciljajući na opšti društveni boljitak, za razliku od tradicionalnog preduzetništva, u kojem je profit primarni cilj djelovanja i glavno mjerilo uspjeha. Socijalno preduzetništvo, kao model, u svojoj ideološkoj i praktičnoj funkciji, pretenduje da stvori stabilnu strukturu, zasnovanu na punom korištenju svih ljudskih resursa, nudeći nove načine rješavanja nagomilanih društvenih i ekonomskih problema. Najzapostavljenije grupe građanstva, koje dugo žive na marginama društva i/ili kao zanemarena radna snaga priliku mogu pronaći u poduhvatima socijalnog preduzetništva. Time se ruše duboko ukorijenjene predrasude prema ljudima koji su se zbog životnih okolnosti našli u nepovoljnim socijalnim i ekonomskim prilikama.

Mnoge zemlje u svijetu su uspjele smanjiti nivo siromaštva i nezaposlenosti idejama socijalnog preduzetništva. Socijalni preduzetnici su ljudi vođeni snažnim motivima da stvore bolje uslove života u svojoj zajednici. Socijalna preduzeća su preduzeća fokusirana na zapošljavanje socijalno isključenih grupa i/ili zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba.

Uticaj socijalnih preduzetnika na današnje društvo je ogroman. S druge strane, pred socijalnim preduzetnicima stoje brojni izazovi i situacije, koji zahtijevaju posebne sposobnosti i vještine za njihovo uspješno rješavanje. Ključni faktor za uspjeh su znanje i motivacija.

Socijalno preduzetništvo u Bosni i Hercegovini nije u dovoljnoj mjeri prepoznato, a iskustva u ovom obliku djelovanja tek su u povoju.

Thomas Edison je rekao da je genije 99% muke i 1% inspiracije. Socijalni preduzetnik/ca u praksi ovu tezu itekako potvrđuje, jer ih ovih 1% inspiracije izdiže iznad svih prepreka na putu realizacije. To je najznačajniji resurs kojim se vode u svojoj želji da mijenaju društveno-ekonomsko stanje. Potrebno nam je što više takvih osoba, sa pozitivnim energijama i svježim, humanistički orijentisanim, idejama.

Aktivna, kreativna i održiva Republika Srpska/Bosna i Hercegovina je moguća samo uz nove ekonomske obrasce. Socijalno preduzetništvo nam nudi konkretne modele i načine za djelovanje. Ako želimo naprijed, dobrobit svakog čovjeka treba da bude primarni kolektivni i individualni motiv za djelovanje. Došlo je naših pet minuta da shvatimo da je za nas, kao društvo koje se nalazi pred velikim i značajnim promjenama, preduzetništvo odlučujuća karika. Socijalno preduzetništvo, utemeljeno na snažnim moralnim i etičkim vrijednostima, je evolucija nas u nama samima.

Autorka bloga pisala za Novi Polis, tekst dostupan na:

http://www.novipolis.rs/sr/blog/28199/socijalno-preduzetnistvo–evolucija-spram-dogme.html

Socijalno preduzetništvo podrazumijeva stalnu želju za promjenama, koje će doprinijeti okruženju drugačijim, boljim, novim idejama. Suština je u volji, želji i kreativnosti, koja svemu daje smisao. Kreativnost znači da svako ima šansu, jer svaki čovjek može da osmisli svoju svrhu. To je impuls koji nam omogućava da prevaziđemo trenutak vremena u kojem živimo.  Danas se ne bavim niti vremenom, niti mjestom, već simbolima koji će dati pečat tačno određenom trenutku i odredištu..Tržište je prepuno svega, ljudi su već prilično zasićeni. Zato treba uvijek razmišljati o idejama koje su originalne i drugačije od ostalih. Socijalno preduzetništvo  je nadahnuće takvom idejom i borbom za humaniji život za sve ljude, kao i zadovoljstvom koje će proizaći iz svega..

Sve navedeno odlično je ilustrovao ruski kreativac, Vasilij Vasiljevič Kandinski, kroz apstrakciju 🙂

Stvarnost BiH nam nalaže da sve svoje kreativne potencijale trebamo usmjeriti ka dostizanju humanog, progresivnog i dinamičnog okruženja koje će omogućiti bolji kvalitet života za sve građane/ke. Svako od nas može dati svoj mali doprinos u promociji socijalnog/društvenog preduzetništva, a upravo ova stranica je mjesto gdje možemo okupljati naše dobre namjere i ideje, koji su naši ključni resursi. Džordž Nelson je 1957. godine rekao da je dizajn manifestacija kapaciteta ljudskog duha da prevaziđe svoje granice. Budimo kreativni, aktivni i ujedinjeni u činjenju za svoju zajednicu!