Ekonomija je oduvijek počivala na principima koji su se kosili sa humanističkim. Favorizovanje individualne koristi tokom jačanja kapitalizma vremenom je obezvrijedilo svaku povezanost ekonomije sa humanim načelima. Ključni i centralni pokretač ekonomskih dešavanja u svijetu jeste profit. Takva razvojna tendencija samog kapitalizma ostvarila je njegovu svrhu, ali i tragediju. Veliki broj nezaposlenih, ogroman broj zaposlenih a nezadovoljnih, sve veća prirodna zagađenja, sukobi raznih karaktera itd. sve su to posljedice globalnog kapitalističkog ustrojstva. Produbile su se socijalne nejednakosti, osiromašile većinu stanovništva i oslabile njegovu kupovnu moć, što guši rast ekonomije i mogućnosti zapošljavanja.

Kako je cvjetao kapitalizam, tako su se razvijala društva po mjeri kukavičluka. Sistem vrijednosti je nakaradno promijenjen. Novac tj. ekonomska nadmoć je mjera kapitalističkog poretka. Svaka drugačija ekonomska forma od aktuelne često se posmatra kao zaseban svijet pun ideala. Takvi ideali se prečesto poistovjećuju sa iluzijama. Očito je da neoliberalni kapitalizam radi protiv ljudske vrste i samoga sebe.

Pod uticajem globalizacije, u svijetu i kod nas, uloga preduzetništva u ostvarivanju najznačajnih društvenih i ekonomskih ciljeva postaje sve aktuelnija. Globalizacijski procesi (do)nose mnoštvo izazova i prilika kao i društvenih promjena koje se odražavaju na sve aspekte ljudskog života i djelovanja. Evidentan je porast društvenih nejednakosti i siromaštva širom svijeta, zbog čega su neophodni novi i djelotvorni mehanizmi koji će dovesti do njihove eliminacije.

Statistički podaci pokazuju da u BiH manje od polovine radno sposobnog stanovništva (42,1%) čine aktivne osobe, tj. one koje na tržištu rada učestvuju kao zaposlene i nezaposlene osobe. Jedan od značajnih razloga je obeshrabrenost, te činjenica da napori društvenih aktivista – entuzijasta spremnih da ponude i provedu konkretna rješenja nisu dovoljno podržani niti vrednovani.

Socijalno preduzetništvo je jedna od tema koje malo koga zanimaju. A trebalo bi da je drugačije jer je socijalno preduzetništvo ekonomski program kakav nam je neophodan. Socijalni preduzetnici su korektiv svih negativnosti našeg vremena. Socijalno preduzetništvo, pored angažmana marginalizovanih društvenih grupa u realizaciju poslovnih aktivnosti kojima primarni motiv nije profit, podrazumijeva i veću demokratizaciju poslovanja unutar klasičnih formi privređivanja.

Stvarnost BiH nam nalaže da sve svoje kreativne potencijale trebamo usmjeriti ka dostizanju humanog, progresivnog i dinamičnog okruženja koje će omogućiti bolji kvalitet života za sve građane/ke. Kako to postići? Sa puno volje, truda i zalaganja, a naročito težnje da društvenu dobrobit stavimo iznad svih drugih interesa. U fokusu našeg razvoja i opšte kulture treba da bude kvalitetno obrazovanje koje će ohrabrivati slobodu mišljenja i izražavanja, te jačanje ciljeva zajedništva. Iz današnje perspektive potrebno je sistematsko njegovanje solidarnosti i njena inkorporacija u sve društvene, ekonomske, kulturne i političke tokove.

Promjene u razmišljanju, prije svega u individualnoj svijesti pojedinaca, posebno intelektualaca, mogu biti evolucionarni vrhunac tog procesa koji će voditi ka umrežavanju i iniciranju novih društvenih promjena na dobrobit svih ljudi. Pametni ljudi treba da udružuju svoja znanja, ideje, resurse i da rade konkretne projekte. Građanski pokreti mogu da iznesu ozbiljne društvene promjene. Upozoravanje na negativnosti ili nepravilnosti kad-tad donese rezultate. Sve to zavisi od organizovanosti, jasnoće fokusa i konkretizacije djelovanja. Vjerovanje u mogućnost promjena je prvi korak koji vodi u promjene. Pravda, čast, moral, poštenje, solidarnost osnovne su pretpostavke društva u kojem će se cijeniti znanje, sposobnosti, potencijali svake osobe. Zalaganje za takav sistem vrijednosti i opšti razvoj zahtijeva kontinuitet. Jesmo li spremni da budemo društvo proaktivnih i odgovornih? Do nas je.