22.06.2026.
Socijalno preduzetništvo u BiH – između deklarativne podrške i stvarnog nerazumijevanja
Socijalna ekonomija i socijalno preduzetništvo u Bosni i Hercegovini već godinama egzistiraju na margini javnih politika – ne zbog nedostatka potencijala, već zbog nedostatka razumijevanja i suštinske institucionalne podrške.
Dr Anita Šimundža, inicijatorka i koordinatorka Koalicije za razvoj socijalnog preduzetništva u BiH, koja od 2016. godine aktivno djeluje u ovom sektoru, u saradnji sa društvenim aktivistima i socijalnim preduzećima kontinuirano je zagovarala razvoj socijalnog preduzetništva u BiH, nastojeći da ovaj razvojni model približi javnosti, donosiocima odluka i institucijama. Naš pristup nije bio teorijski – zasnovan je na konkretnim rezultatima i direktnom radu sa zajednicama.
Paralelno s tim, aktivno smo učestvovali u procesima izrade zakonskih rješenja u Republici Srpskoj, Brčko distriktu i Federaciji Bosne i Hercegovine. Naši prijedlozi su bili utemeljeni na evropskim praksama, iskustvu međunarodnih mreža i konkretnim potrebama aktera na terenu. Međutim, uprkos uloženim naporima, većina komentara i preporuka nije uvažena.
Ovakav pristup rezultirao je normativnim rješenjima koja u pojedinim segmentima odstupaju od osnovnih principa socijalnog preduzetništva.
Istovremeno, iskustva iz Evropske unije jasno pokazuju da socijalna preduzeća funkcionišu na principima reinvestiranja dobiti u društvenu svrhu, transparentnog upravljanja i odgovornosti prema zajednici. Kao partner na značajnim EU projektima i član relevantnih međunarodnih mreža, imali smo priliku neposredno svjedočiti efektima ovakvih modela. Upravo zbog toga dodatno zabrinjava jaz između deklarativne podrške socijalnom preduzetništvu u BiH i konkretnih zakonskih rješenja koja taj koncept ne prepoznaju u punom kapacitetu.
Donošenje zakona bez suštinskog razumijevanja prakse i bez uključivanja relevantnih aktera ne može rezultirati održivim rješenjima. Umjesto stvaranja poticajnog okruženja za razvoj socijalne ekonomije, propušta se prilika da se ovaj sektor iskoristi kao alat za rješavanje ključnih društvenih izazova – nezaposlenosti, socijalne isključenosti i regionalnih nejednakosti.
Bosna i Hercegovina je imala priliku da kroz zakonodavni okvir prepozna i osnaži socijalno preduzetništvo kao razvojni resurs. Ta prilika, barem u ovom trenutku, ostaje djelimično izgubljena.
Ipak, prostor za korekcije i unapređenje i dalje postoji. Ono što je neophodno jeste stvarni dijalog između institucija i aktera iz prakse, uvažavanje stručnih preporuka i jasno opredjeljenje da socijalna ekonomija ne bude samo politička fraza, već konkretan mehanizam društvenog razvoja.
Odgovori